|
Svi prihvatamo da filmovi izvrću istinite činjenice u
korist intenzivnije dramatičnosti, ali sljedećih deset filmskih
ostvarenja, su, prema mišljenju redakcije web portala Yahoo!, apsolutni
pobjednici u nerealnim prikazima najznačajnijih događaja svjetske
historije.
"10.000 prije Krista"  Filmski reditelj Roland Emmerich je obično pristalica realizma (slanje
kompjuterskog virusa putem Macintosha vanzemaljcima u filmu
"Independence Day"). Ali, u svom novom filmu "10.000 prije Krista"
napravio je veliku grešku. Naime, dlakavi mamuti se, ipak, nisu
koristili za gradnju piramida. Zapravo, dlakavi mamuti nisu nikada
pronađeni u pustinji. Ne bi ni bili toliko dlakavi da su živjeli u
pustinji, a ni piramide nisu postojale u Egiptu sve do otprilike 2.500
godina prije Krista. "Gladijator"  Car Commodus nije bio cmizdrava i sestrom ospjednuta osoba, kakvim je
prikazan u ovom filmu. Bio je nasilni alkoholičar, ali sigurno nije bio
cmizdravac. Vješto je vladao više od desetljeća, a ne jedva nekoliko
mjeseci. Također nije ubio i svog oca, Marka Aurelija, koji je zapravo
umro od posljedica malih boginja. Nije istina ni da je ubijen u
gladijatorskoj areni, već je ubijen u vlastitoj kadi. "300"  Iako je ovaj film baziran na jednom od najčuvenijih događaja antičke
historije, stvarnoj bitci kod Termopila, ipak u njemu postoji mnoštvo
stilskih sloboda. Jedna od najočiglednijih jeste činjenica da perzijski
kralj Xerxes nije bio 2,5 metara visoki bjegunac iz cirkusa Cirque du
Soleil. Geruzija ili vijeće staraca je bilo sačinjeno od muškaraca
starijih od 60 godina, te nije bilo mladih muškaraca poput Terona
(kojeg igra 37-godišnji Dominic West). Također, vojnici Sparte u boj
nisu išli odjeveni samo u kožne speedo gaćice već su na sebi imali i
brončane oklope. "Posljednji samuraj"  Japanci su zaista, krajem 19. stoljeća, unajmili strane savjetnike kako
bi modernizirali vlastitu vojsku, ali oni su, većinom, bili Francuzi, a
ne Amerikanci. Lik Kena Watanabe je bio baziran na stvarnom Saigu
Takamori koji je, nakon poraza, počinio ritualno samoubistvo ili
"seppuku". Također je sumnjivo da veteran Američkog građanskog rata i
alkoholičar može savladati štapiće za jelo, a kamoli samurajski mač. "Apocalypto"  Film Mela Gibsona je zadao teške glavobolje antropolozima. Naravno da
su Maje imale čudan ritual prinošenja ljudske žrtve, ali ne Kulkulkanu,
bogu Sunca, te su u glavnoj bitci samo visoko pozicionirani
zarobljenici pogubljeni. Osvajači, koji dolaze na kraju filma, ispali
su kao spasioci, a zapravo je oko 90% autohtonih Amerikanaca umrlo od
posljedica malih boginja od zaraženih španskih svinja. "Sjećanja jedne gejše"  Osobe koje su postajale gejše,"mizuage", zapravo su morale promijeniti
frizuru i stil odijevanja, ali nisu morale biti intimne sa klijentima.
U sceni gdje Sayuri zavodi gospodare Giona strastvenim plesom,
platforma cipelama, vještačkim snijegom i prigušenim svjetlom, više
izgleda kao show transvestita u legendarnom klubu Studio 54, a ne kao
predratni Kyoto. "Braveheart"  Činjenica je da su se kiltovi tek počeli nositi u Škotskoj otprilike
300 godina nakon doba Williama Wallacea. Prema filmu Mela Gibsona
Wallaceove plave oči su toliko bile moćne, da je uspio zavesti ženu
kralja Edwarda II, Izabelu od Francuske, a posljedica njihove afere je
bio Edward III. Ali, prema historijskim knjigama, Izabela je imala samo
tri godine, u vrijeme bitke kod Falkirka, a Edward III je rođen sedam
godina nakon smrti Williama Wallacea. "Elizabeta: Zlatno doba"  1585. godine, kada se odvija radnja filma, kraljica Elizabeta je imala
52 godine, a Cate Blanchett je imala 36 godine tokom snimanja filma, te
joj se nisu udvarali prosci poput Ivana Groznog (koji je u to vrijeme
već bio mrtav). U filmu engleska kraljica okuplja svoje trupe u
Tilburyju jašući bijelog konja, kao muškarac, u punom oklopu, sa mačem,
ali činjenica je da je Elizabeta jahala na ženskom sedlu, s jedne
strane, i nosila žezlo. Više je izgledala kao kraljevska lutka, nego
kao Ivana Orleanska. "Patriota"  Jedna od glavnih figura tokom Američkog rata za neovisnost Francis "The
Swamp Fox" Marion bio je osnova za lik Mela Gibsona, ali on, u
stvarnosti, nije bio vizonar i porodični čovjek kakvim je prikazan u
ovom filmu. Bio je robovlasnik koji je svoju rodicu tek oženio po
završetku rata. Historičari također tvrde da je aktivno gonio i ubijao
pripadnike indijanskog plemena Cherokee. A uzbudljiva bitka kod
Guilforda u kojoj je Marion uništio Britance, je puka izmišljotina. U
stvarnosti, Amerikanci su izgubili ovu bitku. "2001: A Space Odyssey"  Prema ovom filmu, 2001. godine smo trebali već putovati do Jupitera,
nadmudrivati se sa osjećajnim kompjuterom i značajno evoluirati. Očito
su mnogo pogriješili.
(Sarajevo-x.com)
|